Neil Armstrong je boravio u Jugoslaviji, ubrzo nakon istorijskog leta na Mjesec, i tom prilikom je donio uzorak sa Mjeseca.
Oktobra 1969. godine, samo tri mjeseca poslije sletanja na Mjesec, u okviru turneje po 22 zemlje svijeta, Armstrong i članovi ekspedicije „Apolo11” sa suprugama, posjetili su Beograd.
U kolima sa otvorenim krovom, prolazili su centralnim gradskim ulicama i mahali građanima koji su ih oduševljeno pozdravljali.
Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito odlikovao je Armstronga Ordenom jugoslovenske zvijezde sa lentom, a Armstrong je uručio uzorak sa mjeseca koji se još čuva u Muzeju u Beogradu a posljednji put je izlagan 2009. godine u Muzeju istorije Jugoslavije.
A sam Armstrong tokom proteklih decenija bio je velika misterija za svoje poklonike. Književni umovi, opčinjeni genijem dječačkog lica, pokušavali su da proniknu u njegovu dušu. Skroman, uzdržan, rijetko kad ushićen zbog podviga koji je napravio, govorio je da “vjeruje da je samo radio svoj posao”.
Bio je i staromodan na otmjen način. Oženio se Jannet, kojoj se, po vlastitom i njenom sjećanju, nikada nije udvarao, niti je se sa njom izlazio prije braka.
Armstrong je sebe uvijek opisivao kao “zaluđenog inženjera koji nosi bijele čarape i zaštitu u džepu od košulje kako mu se ne bi umazala hemijskom olovkom”.
“Mislim da idemo na Mjesec zato što je u prirodi ljudskog bića da se hvata u koštac sa izazovima. To je u njegovoj najdubljoj prirodi… Mi treba da radimo takve stvari baš kao što i lososi plivaju uzvodno”, rekao je Armstrong 1969. godine.
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.