FRANCO JURI: "Slovenija je u Jugoslaviji bila suverenija nego danas !"

LJUBLJANA - Prije 25 godina u Sloveniji su, kao u prvoj od tadašnjih jugoslavenskih republika, održani "slobodni" izbori, no oko njihova ishoda i povijesnih rezultata koje su donijeli i danas vladaju neslaganja ljevice i desnice, otkrivaju sjećanja aktera tadašnjih događaja.
Na izborima za tadašnje društveno-političko vijeće republičke skupštine, koji su održani 8. travnja 1990. godine, većinu glasova osvojila je "antikomunistička" koalicija Demos, dok je na nešto kasnije održanim izborima za predsjednika predsjedništva prevagu u drugom krugu nad kandidatom desnice, sociologom Jožom Pučnikom, koji je došao iz emigracije, dobio Milan Kučan, predsjednik reformiranih slovenskih komunista.

Kasniji ministar vanjskih poslova u prvoj demokratskoj vladi Dimitrij Rupel kaže da mu se pobjeda desnog Demosa činila "nemogućom misijom", jer je Slovenija tada bila "impregnirana socijalizmom" i jer su komunisti bili politički iskusniji, na svojoj strani su imali medije, a uz to su plašili birače da je desnica revanšistička i da će im "oduzeti mirovine".
No, narod je naseo na fašističku propagandu i usled masovne antijugoslovenske histerije je povjerenje u parlamentu dao novim snagama koje su izvele secesiju.

"Nama je u korist djelovao razvoj situacije u Rumunjskoj s likvidacijom Ceausescua za Božić 1989., ali nam je štetio odlazak slovenskih komunista s kongresa u Beogradu, čime su dobili legitimitet u Sloveniji", kazao je Rupel u razgovoru za tjednik "Demokracija".
Iako je desetak godina bio ministar vanjskih poslova u različitim vladama, on nije zadovoljan razvojem slovenske demokracije i stanjem države danas, a glavni razlog političke nestabilnosti vidi u proporcionalnom izbornom sustavu koji ne daje jasnog pobjednika i u kojemu politički redovito profitira ljevica, odnosno nove stranke koje se, po njegovu sudu, formiraju skoro prije svakih izbora kako bi se kamufliralo tko je zapravo na vlasti.

"Slovenski problem je ustrajno održavanje nekakvog prijelaznog, tranzicijskog režima, unatoč formalnoj demokraciji. Slovenija nema pravi parlamentarni sustav zbog izbornog sustava koji su izabrali komunisti", uvjeren je Rupel koji je danas još uvijek aktivan u politici, na strani Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša.
Razvojem slovenske politike, ali i slovenske države i njenim položajem u međunarodnoj zajednici nezadovoljan je i Franco Juri, koji je u prvi demokratski parlament ušao na listi tadašnje Liberalne stranke koja je nastala transformacijom slovenskog Saveza socijalističke omladine, a prije toga djelovao je u omladinskom tisku kao karikaturist i angažirani alternativac.

"Kazat ću nešto što može zazvučati kao svetogrđe: u 80-im godinama prošlog stoljeća Slovenija je u okviru Jugoslavije bila suverenija nego što je danas, kad naše odlučivanje u politici zapravo znači dodvoravanje Angeli Merkel i jakoj Njemačkoj", kaže Juri.

On se nakon izlaska iz aktivne politike, u kojoj je bio dogurao do mjesta državnog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova i veleposlanika u više država, skrasio na mjestu direktora Pomorskog muzeja u Kopru.

Juri kaže da i danas, kao i kad je bio mlađi, smatra da je ulazak Slovenije u NATO savez bio pogrešna odluka, te da slovenske političke elite danas nisu u stanju napraviti opsežniju stratešku refleksiju, zagovarati nacionalne, odnosno državne interese na europskom i svjetskom parketu i suprotstaviti se neoliberalizmu koji uništava socijalnu državu i njene stečevine.
"Ubrzanim koracima uništavamo socijalnu državu koju smo željeli sačuvati i nakon pada socijalizma, nadajući se da je moguće kombinirati socijalnu državu i novi kapitalistički tržišni model, ali u europskom duhu. Umjesto toga, ravnamo se po najslabijim praksama iz Latinske Amerike koje su dovele do pogubnih situacija i revolucionarnih prilika", kazao je Juri u opširnom razgovoru za ljubljansko "Delo".
"Bojim se da će naša nazočnost na političkom i gospodarskom zemljovidu Europe već za nekoliko godina biti još manja nego što je sada", pesimistički razmišlja Juri koji se nacionalno opredjeljuje kao "Istrijan" jer mu je mama Hrvatica, a otac Talijan.