IZETBEGOVIĆ, ČENGIĆ, SILAJDŽIĆ I DRUGI 'VELIKI MUSLIMANI' UKRALI MILIJARDE DOLARA "POMOĆI" ZA BIH!

Transakcije iz razdoblja 1992-1995. godine potvrđuju kako su kao članovi Uprave u TWRA (Third World Relief Agency) sa sjedištem u Beču sudjelovali Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Irfan Ljevaković i Derviš Đurđević, ali i Selim Šabić, te Hasan Čengić.

ALI BABA IZETBEGOVIĆ I 40 RAZBOJNIKA - KRALO SE ŠAKOM, KAPOM I VREĆAMA! Predmet provjere bilo je više računa otvorenih kod banke “Die Erste Osterreische Spar casse” u Beču. Utvrđene su 803 transakcije od kojih je 287 uplata u iznosu od 212.045.360,63 USD i 516 isplata u iznosu od 207.178.578,14 USD! Ratni zločinac Alija Izetbegović potpisao je da sredstvima upravlja peteročlana komisija u sastavu dr. Elfatih Ali Hassanein, Hasan Čengić, Irfan Ljevaković, Husein Živalj i Derviš Đurđević. Kroz financijsku istragu za TWRA utvrđeno je kako je postojala velika mreža osoba, organizacija i firmi s intenzivnim kontaktima u “cjelokupnom islamskom svijetu”, pa se kao primjer navode veze i kontakti Hasana Čengića s licem Jelaidan, koji je navodno u kasnijem periodu blizak partner Osame Bin Ladena! Wael Hamzah Jelaidan je osoba iz Saudijske Arabije za koju se navodi šest transakcija, a zatim četiri isplate s računa TWRA u kojima je navedena svrha – otplata duga Hasanu Čengiću u iznosu od 7.058.973,20 USD i dvije isplate za TWRA u iznosu od oko šest milijuna dolara u razdoblju 1993-1994. godina! Ime ovog donatora u vrijeme sačinjavanja izvješća nalazilo se na sankcijskim listama koje izdaju UN, EU i SAD, a radi međunarodnih mjera s ciljem da se u međunarodnim razmjerima teroristima ukine financijska baza putem zamrzavanja računa i zaplijenjene imovine. Vrlo sumnjivo ime na spomenutom popisu je i ono Abdula Quadera Hafesa. Za istog se vežu tri transakcije – donacije u iznosu od 5.219.967,71 USD. Sadžida Silajdžić je također dolazila u dotok s novcem sa spomenutog računa, pa se za navedenu veže isplata od 4 milijuna dolara, a datira na dan 28.09.1992. godine. Alen Mušović iz Pljevlja također je bio u tom “điru”, a za njega su vezane 4 isplate u iznosu od 2.548.447,47 USD tijekom 1993. i 1994. godine. Zanimljivo, krim služba u Sarajevu tijekom 1995. godine dokumentirala je postojanje sumnje za ovu osobu zbog “šverca” dijelovima za VW vozila, kao i 300 motora za VW golf!

SVI SE KOCKAJU: BiH EVROPSKI REKORDER PO BROJU KLADIONICA

Sarajevo – Samo na prvi pogled deluje paradoksalno podatak da je Bosna i Hercegovina, zemlja sa nezaposlenošću od 43 odsto i niskim životnim standardom, ujedno i država sa najviše registrovanih kladionica u Evropi. 

Imajući u vidu brojne ankete u kojima se govori da je bez rodbinske, prijateljske ili partijske veze, u BiH teško doći do radnog mesta, moglo bi se zaključiti da mnogi od 540.000 onih čije se ime nalazi u evidenciji službi zapošljavanja veruju da su im veće šanse da do zarade dođu u kladionici nego tražeći posao. 

Armija igrača nada se da će im dobro odigran tiket u nekoj od oko 3.200 kladionica rešiti egzistencijalne probleme. U BiH registrovana su preko 3.200 uplatna mesta, to jest u proseku po jedno na svakih 1.100 stanovnika. Budući da je zabeležen u pretežno muslimanskoj zemlji, ovaj rekord izgleda još neverovatnije, jer je poznato da islam jasno zabranjuje kocku i igre na sreću, u koje ubraja i klađenje, i smatra ih „šejtanovim poslom”.

Iza ove statistike krije se veliki obrt novca, pa se s pravom može reći da su kladionice postale jedine „fabrike” koje ostvaruju prihod u slabašnoj ekonomiji BiH. Nevolja je, međutim, što taj profit po pravilu završava u džepovima vlasnika, nešto malo i u rukama malobrojnih srećnih kladioničara, dok država ne uspeva da naplati ni ono što joj po zakonu pripada. Kladionice sa područja BiH ostvarile su prošle godine prihod od neverovatnih 598 miliona konvertibilnih maraka (306 miliona evra), što je suma koja bi, osim vlasnika, trebalo da obraduje i poreznike. Međutim, poreski dug od oko 49 miliona maraka znatno je veći od sume uplaćene u državnu kasu na ime poreza koja iznosi nepunih 30 miliona maraka. Problem za vlasti jeste i to što nemaju načina da taj dug prinudno naplate, jer prema zakonu, mogu da zaplene samo imovinu firme, ali ne i imetak njenog vlasnika. Nevolja sa kladionicama je što većina njih nema upisanu gotovo nikakvu imovinu.

Osim što kladionice izbegavaju da izmire obaveze, na štetu države su i  zakonska rešenja, to jest to što igre na sreću nisu obuhvaćene sistemom poreza na dodatu vrednost. Tako se dolazi do novog apsurda da je ova, prema mnogim mišljenjima, za društvo štetna aktivnost, privilegovana takvim propisima. Ukoliko građani BiH, na primer, kupe hleb, mleko, lek ili knjigu, platiće PDV, ali ako uplate tiket u kladionici, onda ovaj namet ne plaćaju jer klađenje nije obuhvaćeno tim porezom.

Ni igrači nisu tako revnosni kada je reč o obavezama, pa mnogi izbegavaju plaćanje poreza na dobitak lažnim deljenjem većeg dobitka na manje koji su oslobođeni nameta.

Uprkos rupama u zakonu, objašnjenje za razvoj ove delatnosti treba tražiti i u spregama sa politikom. Najviše preduzetnika iz ovog unosnog biznisa, koji su ujedno i najveći dužnici državi, registrovano je u Hercegovini i njihovi se vlasnici dovode u vezu sa pojedinim političkim strankama. Tako je svojevremeno, prema navodima sarajevskih medija, vlasnik jedne od njih u nekoliko sudskih procesa svojom imovinom bio garant Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH i aktuelnom hrvatskom članu Predsedništva BiH.

I dok se u javnosti uglavnom govori o negativnim posledicama koje kladionice imaju na državnu kasu, tek sporadično se čuju mišljenja sociologa i psihologa da su štetne i za same igrače, koji s vremenom postaju zavisni od klađenja. Porast broja patoloških kockara beleži se u mnogim mestima, a primera radi, televizija N1 navodi da ih je samo u Mostaru registrovano oko hiljadu. Sigurni dobitnici su, kako sada stvari stoje, samo vlasnici kockarnica.

JAPANSKI AMBASADOR POLITIČARIMA U BiH: VI STE KORUMPIRANA I BEZOBRAZNA KASTA!

Ambasador Japana u Bosni i Hercegovini Hideo Jamazaki očitao je lekciju političarima u zemlji, poručivši im da su korumpirana i bezobzirna kasta koja vodi računa samo o vlastitim interesima, oglušujući se o potrebe siromašnih.

Kao primer je naveo bespotrebne policijske pratnje političarima da bi oni mogli "brzom i bezobzirnom vožnjom" da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju.

U istupu neuobičajenom za krajnje odmerenu japansku diplomatiju u BiH, Jamazaki podseća da je vlada njegove zemlje na nedavnoj donatorskoj konferenciji potvrdila da će izdvojiti dodatnih pet miliona evra bespovratne pomoći za obnovu područja pogođenih majskim poplavama.

Istakao je, ipak, da će aktiviranje tih sredstava zavisiti isključivo od konkretnih projekata koji će se potom direktno finansirati, bez posredovanja vlasti u BiH.

- Drugim rečima, vlada Japana ne može jednostavno da izvrši transfer novca na račun institucija BiH - poručio je ambasador, čime je indirektno sugerisao da je svima u Tokiju jasno da bi u protivnom bar deo doniranog novca završio u džepovima političara na različitim nivoima vlasti.

Diplomata je poruku bosansko-hercegovačkoj javnosti "začinio" kritikom ponašanja lokalnih političara u BiH koje se, kako kaže, ne može okarakterisati drugačije nego kao bahato.

Političarima u BiH, prenosi Hina, poručio je da bi im bilo bolje da usmere energiju na poboljšanje uslova života svojih gradjana, umesto da je troše na međustranačke i unutarstranačke sukobe.

- Od političara se, takođe, očekuje da razmisle koji je najbolji način da se utrošak javnih prihoda iskoristi za dobrobit građana, posebno onih koji su pretrpeli najveće štete tokom nedavnih poplava. Samo kada ovi uslovi budu ispunjeni Japan će biti u mogućnosti da pomogne BiH - jasan je Jamazaki.

OVO MOŽE SAMO U BiH: IZ ZATVORA U MINISTARSKU FOTELJU!

Koliko je Bosna i Hercegovina mimo drugih zemalja, pa ju često nazivaju i "Apsurdistan", a društvo bez sistema vrijednosti kakav je recimo u evropskim zemljama, s kojima se volimo porediti, ilustruje i ovaj slučaj

Političari u BiH godinama dokazuju da su iznad zakona i da pravila za njih ne važe.

Koliko je Bosna i Hercegovina mimo drugih zemalja, pa ju često nazivaju i "Apsurdistan", a bosanskohercegovačko društvo bez sistema vrijednosti kakav je uobičajenm recimom u evropskim zemljama, s kojima se Bosna i Hercegovina voli porediti, ilustruje i posljednji slučaj, u kojem je, u roku od četiri dana, važan državni službenik veoma važnog ministarstva na nivou države uhapšen, odveden u pritvor, sa javnom podrškom šefova stranaka koje su u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine da je podoban za ministra u državnom Savjetu ministara.

Nije poznat primjer u iole poznatijoj zemlji igdje u svijetu, u Evropi da i ne pominjemo, da bi pojedini ministri ili drugi visoki zvaničnici države mogli obavljati funkciju a da su se našli u pritvoru ili se protiv njih vodi sudski spor. Kako se to onda najnormalnije događa, ili se to dešavalo, na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni godinama unazad, i u javnosti nametnulo nešto kao maltene normalna stvar, koja nije vrijedna ozbiljnije pažnje?

Vjerovatno zbog mnogih obrazaca ponašanja kakvi su u drugim zemljama prosto nezamislivi, a kod nas su nametnuti kao normalan i prihvatljiv obrazac ponašanja, kao i zbog toga što su u Bosni i Hercegovini urušene temeljne vrijednosti, sve nemoguće dobija dimenziju mogućeg.

Urušen sistem vrijednosti

Tri dana nakon što je uhapšen, a dan poslije određivanja jednomjesečnog pritvora, Bakir Dautbašić, generalni sekretar Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine, dobio je "zeleno svjetlo" Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da može postati ministar u Savjetu ministara BiH, kao kandidat Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudina Radončića.

Odluka je donesena jednoglasno, a kako navodi portparolka CIK-a Maksida Pirić, izvršene su provjere propisane zakonom. Ime kandidata za funkciju ministra dostavljeno je predsjedavajućem Savjeta ministara istog dana kada je Državna agencija za istrage i zaštitu, prema nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, uhapsila Dautbašića, zbog sumnje da je ometao rad pravosuđa. Najotvoreniji je bio predsjednik Naše stranke Predrag Kojović, koji je kazao kako je javni ambijent i sistem društvenih vrijednosti u kojem živimo, nažalost, takav da političke partije na vlasti kriminal ili nemoral svojih članova s ponosom nose na reveru.

"Otvoreni, javni pritisak na Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine ukazuje da je SBB nakon ulaska u vlast spreman igrati političku igru po pravilima koja su ustoličili SDA [Stranka demokratske akcije], HDZ [Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine] i SNSD [Savez nezavisnih socijaldemokrata] u svojoj praksi obnašanja vlasti", kazao je Kojović. "Po čemu se onda oni razlikuju od SNSD-a, koji ne poštuje odluke Ustavnog suda i Suda Bosne i Hercegovine?", upitao je Kojović.

I dok CIK potvrđuje da Dautbašić ispunjava kriterije da postane ministar, iz Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine su izdali zajedničko saopštenje za javnost, u kojem osuđuju, kako navode, pokušaje grubog političkog pritiska na njihov rad. Ove dvije pravosudne institucije poručuju da će djelovati nezavisno i u skladu sa najvišim pravosudnim standardima. Jedna agencija uhapsi, a onda treba izdati potvrdu za osobu koju je uhapsila da zadovoljava kriterije za ministra. Dakle, ukoliko se utvrdi da nema nepravilnosti, Dautbašić bi mogao postati ministar, iako će narednih mjesec dana provesti u pritvoru.

U međuvremenu je ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić suspendovao Dautbašića i inicirao pokretanje disciplinskog postupka protiv ovog zvaničnika, a ta informacija je u medijima prošla nezapaženije nego bilo koja vezana za stanje na estradi.

Politika iznad prava

Zanimljivo je da je priču o hapšenjima krupnih riba u Bosni i Hercegovini pokrenuo i na velika vrata je plasirao u javnost upravo ministar bezbjednosti Mektić u obraćanju novinarima u sjedištu SIPA-e ovog mjeseca, najavivši, po ko zna koji puta, odlučniju borbu protiv kriminala u zemlji, a naročito u bh. entitetu Republika Srpska, konkretno apostrofirajući entitetskog predsjednika Milorada Dodika. Dodik je, pak, sve iskoristio ne bi li situaciju preokrenuo u svoju korist, izjavivši da su izjave ministra bezbjednosti da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi istragu protiv njega, koja će uskoro biti okončana, samo dokaz da je Tužilaštvo pod izuzetnim političkim pritiskom.

"To je dio scenarija za rušenje vlasti u Republici Srpskoj i njenih institucija. Nedopustivo je da se na takav način blate institucije Republike Srpske i njeni zvaničnici. Moje je da branim i institucije i one koji ih predstavljaju", poručio je Dodik, oštro se obrušivši zbog pritiska na Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo je da presudu ima i bivši ministar rada, a sada energetike Republike Srpske Petar Đokić, koji je prije izbora za ministra pravosnažno osuđen na tri mjeseca zato što je njegova privatna firma "ukrala" impulse Telekomu Srpske i tako zaradila gotovo 140.000 konvertabilnih maraka (70.000 eura), o čemu su pisali entitetski mediji. I [tadašnji] premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić je upoznat s tim da je sudski postupak protiv mene bio politički motivisan", tvrdio je Đokić i negirao da zbog ove presude nije predložen za ministra policije, kako se spekulisalo nakon oktobarskih izbora.

Pamti se, o čemu se takođe pisalo, da je među funkcionerima koji su priznali krivicu i Branko Dokić, bivši državni ministar saobraćaja i komunikacija. On je za nesavjestan rad u službi dobio uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci, a morao je da plati i novčanu kaznu. Tada je Dokić rekao da ne vidi nijedan razlog da se povuče sa mjesta ministra, ali da je razmišljao da se zbog presude ipak povuče iz javnog života. Međutim, presuda ga nije spriječila da kasnije sjedne u poslaničku fotelju Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. "Presuda mi u karijeri nije smetala, ali je uticala na moje zdravlje", rekao je tada Dokić, koji je sada dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci.

Dodatno političko 'trovanje'

Ovakva praksa je nepoznata u bilo kojoj evropskoj zemlji, da, recimo, političke ličnosti najavljuju javno hapšenja drugih političkih ličnosti i osoba na veoma važnim javnim funkcijama, a potom dužnosnici na ključnim mjestima u državnoj upravi ne samo da ne odgovaraju za svoje postupke, nego još dobivaju i direktnu podršku svojih političkih stranaka i stranačkih lidera, što dodatno izaziva već ionako ozbiljno poljuljano povjerenje u državne institucije, uz direktno predočavanje kako je politička volja, interes i politički uticaj iznad prava i, pogotovo, pravde.

To samo doprinosi da se dodatno "truje" već ionako zatrovana politička atmosfera u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, i to u periodu kada bosanskohercegovačke vlasti uporno "trube" o svojoj spremnosti za apliciranje Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Niko ne pokušava niti postaviti, a kamoli odgovoriti na pitanje ko to sebi može, i smije, dozvoliti, osim da manipuliše tom vrstom informacija, koje ne bi trebao da posjeduje, da na taj način vrši pritisak na tužilaštva i sudove i da li su političke stranke i njihovi funkcioneri iznad pravosudnih organa i institucija države, uzimajući za pravo da direktno derogiraju sudsku vlast, a s druge strane zagovara demokratske i evropske vrijednosti koje sada u Bosni i Hercegovini malo ko kani provoditi.

REZULTATI VMROVSKE VLADAVINE: U celom Jugoslovenskom regionu najveća nezaposlenost u Makedoniji

SARAJEVO - Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, koja iznosi 27,2 posto, među najvećim je u regiji, a lošija je samo Makedonija sa 31,8 posto.

Ono što je ostalo od SR Makedonije, posle 10 godina katastrofalnog uništavanja vmrovskih bandita, je rezultiralo vodećom stopom nezaposlenosti u celom regionu. 

Iza Makedonije i BiH nalazi se Srbija sa stopom nezaposlenosti od 23,7 posto, a slijede Hrvatska sa 20 i Crna Gora sa 13,56 procenata. Najmanju stopu nezaposlenosti ima Slovenija i to 8,2 posto.

Ekonomski ekspert Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić rekao je da, ako se isključe oni koji nisu u realnim tokovima nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti u BiH iznosi blizu 28 posto, ali je ona mnogo veća. Kako je kazao, oni koji privremeno nađu posao ne mogu se računati kao stvarno zaposleni.

Dodao je da BiH iz mjeseca u mjesec bilježi povećanje broja nezaposlenih i da se približava psihološkoj granici od 550.000.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, u BiH je krajem marta na evidenciji zavoda i službi za zapošljavanje bilo 542.726 nezaposlenih, što je za 0,18 posto manje nego u februaru.

OVOGA U SFRJ NIJE BILO: Firma u BiH zabranila radnicima da pitaju za platu i odmor!

BRUKA I SRAMOTA !

U BiH se veliki broj ljudi nalazi na biroima za zapošljavanje, a oni koji i uspiju naći posao većinom su uskraćeni za prava koja im sljeduju zakonom. 

No, šta kada direktor jedne kompanije "uzme" zakon u svoje ruke pa ugovor prilagodi sebi, i naravno, nauštrb radnika?

Fotografija upravo jednog takvog ugovora kruži društvenim mrežama u kojem direktor jedne kompanije prijeti radnicima da ne smiju direktoru postavljati pitanja o plati, godišnjem odmoru, neradnom danu. Ukoliko budu, bit će novčano kažnjeni, odnosno odbit će im se 100 KM od plate. Ako se isto ponovi, dobit će otkaz.

Radnicima je data opcija da se obrate poslodavcu pismenim putem, i to ako isplata mjesečnih naknada ne bude tokom predviđenih 30 dana, dok za odmore, slobodne i neradne dane, zahtjev se upućuje deset dana ranije.

Poslodavac se u ovom slučaju poziva na novi Zakon o radu.

MAFIJAŠKA PORODICA IZETBEGOVIĆ: Na tajnim računima više od 3 MILIJARDE DOLARA !

Nadležne službe u Sarajevu svojedobno su, posebno 1995. i 1996. godine pokrenule istragu kako bi se utvrdilo gdje su završila financijska sredstva s tajnog računa Alije/Bakira Izetbegovića u Beču

Interpol je, doznajemo, veći dio dokumentacije o tragu tog novca ustupio kolegama u Sarajevu, uključujući i popis svjedoka, kao i transkripte iskaza koje su pojedini svjedoci dali njemačkim i austrijskim istražiteljima, osim transkripta telefonskih razgovora kojima je Interpol raspolagao još od 1993. godine.

Međutim, Sarajevo je, kako doznajemo od izvora bliskog istrazi, dokumentaciju iskoristilo isključivo za prikrivanje daljnje istrage i onemogućavanja pokretanja istražnih, ali i kaznenih postupaka pred sudovima. Istodobno je utvrđeno kako je sva dokumentacija o Izetbegovićevim tajnim računima u Beču jednostavno nestala iz Ministarstva sigurnosti, gdje je, navodno, bila pohranjena pod nadzorom tadašnjeg ministra Tarika Sadovića.

Pretpostavlja se da je Sadović uništio povjerljive dosjee koji skrivaju trag o tajnim računima Bakira Izetbegovića.

Sadović je, kako doznajemo, dokumentaciju uništio prema dogovoru s njegovim političkim mentorom Bakirom Izetbegovićem, jer je jednim od obavještajnih izvješća u spisu utvrđeno kako je upravo Bakir Izetbegović, nakon smrti Alije Izetbegovića, potpisnik nekoliko tajnih računa na kojima se još do 2007. nalazilo više od 3 milijarde američkih dolara!

Kako u spisima i dosjeima Ministarstva sigurnosti postoji više spisa u kojima se navode tajni računi, Sadović je još prije nekog vremena ograničio pristup tzv. “povjerljivim informacijama”, uglavnom Srbima i Hrvatima koji su radili ili još rade kao ovlaštene osobe u Ministarstvu sigurnosti, otkriva nam izvor iz samog Ministarstva.

Tako je Sadović omogućio Izetbegoviću prikrivanje novca na tajnim računima koje je naslijedio nakon očeve smrti, ali je onemogućio i nastavak velike međunarodne istrage koja je trebala biti završena pred istražnim tijelima BiH.

KATASTROFALNA SITUACIJA - BiH druga po nezaposlenosti mladih u svijetu!

Od početka globalne finansijske krize, visoka nezaposlenost mladih postala je veliki problem u nizu zemalja širom svijeta. S druge strane, svaka zemlja ima specifične uzroke visoke nezaposlenosti, koji su često isprepleteni.

Business Insider donosi ekonomske i geopolitičke uzroke koji su doveli do visokih stopa nezaposlenosti u 47 zemalja, a upozorava i na neke od većih regionalnih i globalnih trendova u tom pogledu.

Na spisku se našlo 47 zemalja, od Libije, sa stopom nezaposlenosti mladih od 24,5 posto, pa sve do Grčke sa stopom nezaposlenosti od 64,8 posto.

U top 10 zemalja s najvećom nezaposlenošću mladih u 2014. godini našla se i BiH, ali i Srbija te Hrvatska.

Top 3 zemlje po pitanju nezaposlenosti mladih su Španija, Bosna i Hercegovina te Grčka.

U Španiji se stopa kreće oko 58,2 posto, u BiH ona iznosi 60,2 posto. Samo Grčka ima veći procenat nezaposlenosti mladih, a kod njih se ova stopa penje na rekordnih 64,8 posto.

Privatni sektor u BiH nudi veoma male plate uz veoma loše uslove rada, dok su radnici podložni eksploataciji. Zbog velike potražnje za poslom, poslodavci su u mogućnosti da konstantno ucjenjuju radnike davanjem otkaza, piše Business Insider, sto je ista situacija i u Makedoniji.

Grčka, koja je u 2015. godini proživjela tešku borbu s europskim kreditorima, provela je skoro polovicu godina postojanja kao nezavisne zemlje u nekom vidu finansijske krize. Korupcija tu zemlju stoji od 8 do 10 posto BDP-a godišnje, a viša i srednja klasa Grka godinama izbjegava plaćanje poreza.

Srbija na 10. mjestu, Hrvatska deveta

Business Insider Srbiju je smjestio na 10. mjesto, sa stopom nezaposlenosti mladih od 46,6 posto. Navodi se kako ta zemlja trenutno pokušava pristupiti Evropskoj uniji te kako je čekaju daljnje bolne reforme. Upozorava se i kako radni uslovi za mlade ljude u Srbiji čine upravo tu grupu osobito izloženom tokom ekonomske krize.

Na devetom mjestu, sa stopom nezaposlenosti mladih od 49,5 posto, našla se Hrvatska.

Ističe se kako je Hrvatska prije finansijske krize uživala rast od 4 do 5 posto, međutim kako se nije uspjela oporaviti od krize.

“Napredak na području borbe protiv nezaposlenosti je spor”, prenosi se mišljenje Svjetske banke. Business Insider upozorava i na činjenicu da bi hiljade izbjeglica, koje su na područje Balkana došle s vlastitim ekonomskim problemima, mogle biti novi faktor rizika i po pitanju zaposlenosti.

Dominikanska Republika nalazi se na 31. mjestu sa stopom nezaposlenosti mladih u 2014. godini od 30,6 posto, Gruzija slijedi s 31,5 posto, Jordan s 31,8 posto, Albanija s 32,3 posto, Suriname s 32,8 posto te Slovačka s 33,8 posto.

Na 19. mjestu liste smjestio se Cipar s 37,1 posto, za njim idu Lesoto s 37,3 posto, Italija s 38,3 posto, Egipat s 39,3 posto, Crna Gora s 40,5 posto te Armenija s 40,6 posto.

Francuska se s 25,3 posto nalazi na nezavidnom 45. mjestu, što je u tom pogledu čini gorom od Libije, sa stopom nezaposlenosti mladih od 24,5 posto, i Sudana, sa stopom od 24,9 posto.

Slovenija se našla na 44. mjestu, sa stopom nezaposlenosti mladih u 2014. godini koja je iznosila 25,7 posto. Kao uzrok visoke nezaposlenosti u Sloveniji navodi se ekonomska kriza koja je zemlju tresla od 2007. do 2012. godine te sklonost mladih da prihvaćaju privremene poslove, koji su prvi na udaru u kriznim vremenima.

Slijede Mađarska sa 26,1 posto, Puerto Rico sa 27,1 posto, Irska sa 27,7 posto, Barbados sa 28 posto, Maldivi sa 28,1 posto, Bahami sa 28,1 posto, Poljska sa 28,4 posto te Bahrain sa 28,6 posto.