OVOGA U SFRJ NIJE BILO: ŠIPAD KOMERC IDE U STEČAJ

Juče je pred Općinskim sudom u Sarajevu održana rasprava po prijedlogu "Šipad“ d.d. Sarajevo radi otvaranja stečajnog postupka nad „Šipad Komercom“ d.d. Sarajevo zbog nelikvidnosti, neposlovanja i velikih zakonskih obaveza koje ovo pravno lice tokom niza godina izbjegava izvršavati, a kojim činom pravi štetu ne samo povjerocima, pokretačima nego i zaposlenicima, odnosno i radnicima.

Prikupljeni su brojni materijalni dokazi koji u velikoj mjeri govore da postoji velika mogućnost da će ovo pravno lice otići pod stečaj.

Opće je poznato da je i država kroz neplaćanje poreza, doprinosa, indirektnih poreza i ostalih obaveza, koje je po zakonu dužno plaćati svako pravno lice, oštećena za višemilionski iznos.

Također, prema istim saznanjima ovo pravno lice već duži niz godina ne posluje i ne posjeduje aktivne bankovne račune, a između ostalog, i ne raspolaže bilo kakvom imovinom u svom vlasništvu nego fiktivno radi preko tek osnovane firme "Šipad Komerc namještaj“ d.o.o. Sarajevo.

Po dokumentaciji "Šipad Komerc“ d.d. je nezakonito upisan kao d.d. u Registar Općinskog suda u Sarajevu 1996. godine po prijedlogu Hamze Kazazgića, a bez uplaćenog osnivačkog kapitala i bez osnivača, nepoštujući Zakon o privrednim društvima koji je bio na snazi.

Od tada do danas se lažno predstavljaju, posluju i obmanjuju pravosudne organe u BiH i ex - Jugoslaviji, te na taj način nanose štetu i sebi i drugim i pribavljaju protivpravnu imovinsku korist.

Po našim saznanjima KS je upoznat za podbilans za imovinu u Srbiji koja je bila i predmet rasparave i na Skupštini KS jer se radi o imovini cirka 100 milona KM koju je prodao "Šipad Komerc“ d.d. Sarajevo, a koja nije bila predmet privatizacije, a za što su Vlada KS i Pravobranilaštvo KS bili dužni da stanu u zaštitu svoje imovine i pokrenu pravne radnje protiv nezakonitog otuđenja imovine građana Sarajeva.

KS i Vlada KS su i pored upozorenja Agencije za privatizaciju KS i Pravobranilaštva KS prećutno dozvolili pomenutu nezakonitu radnju.

Samim nečinjenjem su omogućili nezakonito prisvajanje imovine KS a samim tim što su na mjesto direktora Agencije za privatizaciju KS postavili bivšeg izvršnog direktora "Šipad Komerca“ d.d. koji je bio jedan od učesnika nezakonitih radnji, te se postavlja pitanje da li je to sve smišljeno urađeno da bi se prikrila i uništila dokumentacija u KS, a za što su bile nadležne institucije da ispitaju.

NIKAD OTKRIVENA - TAJNA PARTIZANSKA BOLNICA FRANJA

Partizanska bolnica Franja bila je tajna partizanska bolnica u doba Drugog svjetskog rata smještena pokraj mjesta Cerkno u Sloveniji. Izgrađena je u decembru 1943. godine, a bila je jedina tako opremljena bolnica u to vrijeme, daleko od očiju neprijatelja.

Nikada otkrivena

Bolnicu Franju čini 15 drvenih baraka, a bila je među najbolje opremljenim tajnim partizanskim bolnicama te je uz operacionu salu posjedovala i rendgenski uređaj, prostorije za smještaj invalida i malu elektranu. Ranjenike su dovozili u bolnicu isključivo pod okriljem mraka kroz potok, kako neprijatelj ne bi prepoznao tragove po putu i tako otkrio bolnicu. Ranjenici su na očima imali poveze kako ne bi mogli otkriti gdje je tačna lokacija bolnice Franja u slučaju da budu zarobljeni, a živote su im spašavali u uslovima koje bi danas bilo teško i zamisliti. Među ranjenicima su bili, osim Slovenaca i pripadnika bivših jugoslovenskih naroda, Italijani, Poljaci, Francuzi, Austrijanci i dva Amerikanca.

Bolnica je smještena na nepristupačnom terenu, između klisura i neprijatelji je nikada nisu otkrili. Tokom svog djelovanja do 1945. godine, u nju je ukupno dovezeno 578 ranjenika, a 78 ih nije preživjelo. Većina umrlih život je izgubila dok su čekali da ih se dopremi u bolnicu. Umrli su pokopani na obližnjem groblju s bocom rakije i karticom na kojoj su pisale informacije kako bi se tijela naknadno mogla identifikovati. Nakon rata, svi posmrtni ostaci prebačeni su porodicama.

Izgradnja bolnice

Nakon kapitulacije Italije u jesen 1943., doktor Viktor Volčjak i grupa boraca počeli su graditi novu bolnicu u jedva pristupačnom Pasice klancu u Dolenji Novaki u regiji Cerkno, prema savjetu jednog lokalnog stanovnika, Janeza Peternelja. Uz predanu  pomoć mještana, bolnica se gradila postepeno do kraja rata pored Čerinščica potoka. Ime Franja dobila je po glavnoj doktorici koja je upravljala bolnicom Franji Bojc Bidovec, a izgradio ju je doktor Viktor Volčjak. Bolnica je dobila i nagradu Američkog udruženja veterana pilota 2. svjetskog rata za spašavanje Harolda Adamsa, pilota srušenog nad Slovenijom.

Nakon katastrofalne poplave koja je uništila bolnicu u septembru 2007. godine, spomenik je rekonstruisan gotovo u cjelosti. Voda je odnijela gotovo sve originalne predmete iz bolnice, tek 80-ak ih je naknadno pronađeno i vraćeno u bolnicu. Na temelju prethodno pripremljenih crteža i dokumenata objekti su obnovljeni i izrađene su kopije predmeta.

Danas je Partizanska bolnica Franja spomenik kulture na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, a nosi oznaku evropske baštine. Uprkos gubitku autentičnog materijala, bolnica je ostala simbol borbe, humanosti i junaštva Slovenaca koji su, zajedno s drugim narodima, ustali u borbi protiv fašizma i nacizma.

BANKARI ŠOKIRANI, GRAĐANI ODUŠEVLJENI: Poljska uvela porez bankama - Dobijeni novac ide za decu!

Poljska je napravila svojevsrnu ekonomsku revoluciju tvrde pojedini stručnjaci kada je odobrila zakon po kojem će se uvesti porez na sve finansijske institucije

Banke i osiguravajuća društva od ove godine plaćaće 0,44 odsto poreza na aktivu, što će poljskom budžetu doneti 4,4 milijarde zlota godišnje, odnosno 1,1 milijardu dolara, što odgovara procentu od 32 odsto godišnje zarade banaka u periodu od januara do oktobra 2015. godine.

Od tog novca finansiraće se subvencije za decu Poljske.

Poljski građani su oduševljeni, a bankari naravno negoduju i tvrde da bi taj novi porez mogao da zaustavi rast kreditnih plasmana.

S druge strane pojedini tvrde da novi kontroverzni porez u Poljskoj koji se uvodi bankama predstavlja pretnju ne samo za bankarski sektor, već i za celokupan ekonomski rast ove članice EU.

"Novi porez može da ugrozi rast kreditiranja, jer smanjuje akumulaciju kapitala banaka, što će se negativno odraziti na ekonomiju Poljske, rezultirajući sporijim tempom rasta bruto domaćeg proizvoda", upozorila je američka rejting agencija Mudis, a prenosi agencija Frans pres.

Agencija za rejting je, takođe, upozorila da će "pad neto profita umanjiti i sposobnost banaka da apsorbuju šokove".

IMOVINSKA KARTICA PREMIJERA: Pogledajte popis Oreškovićeve imovine: Milijuni na računima, BMW, Lexus…

UPRAVO OBJAVLJENA !

Zadnji dan prije isteka roka svoju imovinsku karticu predao je premijer Tihomir Orešković. Između ostalog, u vlasništvu ima stan u Zagrebu vrijedan 5,5 milijuna kuna, BMW 535 XD procijenjene vrijednosti 300 tisuća kuna i velike iznose štednje u dolarima i eurima.

Premijer Tihomir Orešković u imovinskoj kartici prijavio je plaću u iznosu od 31.339 kuna bruto, što je mjesečno 21. 924 kuna neto. Orešković ima stan u Zagrebu površine 284,26 metara kvadratnih koji je u vlasništvu njegove supruge, a tržišna vrijednost stana procijenjena je na 5,5 milijuna kuna. Stan je kupljen iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada.

Oreškovićeva supruga je vlasnica i građevinskog zemljišta u Gornjem Vrapču od 3000 m2 koje je naslijedila.

U imovinskoj kartici Orešković je naveo da ima automobil BMW 535 XD iz 2012. godine vrijedan 300 tisuća kuna te Lexus GX 470 iz 2008. vrijedan 60 tisuća kuna. Oba vozila su u vlasništvu njegove supruge. Vlasnik je sata Omega Speedmaster vrijednog 50 tisuća kuna. I njegova supruga vlasnica je sata Omega također u vrijednosti od 50 tisuća kuna. Orešković navodi kako na obiteljskoj štednji ima 1.640,000 kanadskih dolara te 903.000 eura.

OVO SIGURNO NISTE ZNALI: EVO ZAŠTO 1.000 DINARA ZOVEMO SOMA DINARA, A 10 - BANKA

U Jugoslaviji je kružila legenda da je na novčanici od 10 dinara lik Alije Sirotanovića. Na novčanici, međutim, nije Sirotanović, nego livac iz Zenice Arif Heralić

Sirotanović je, naime, 24. jula 1949. za osam sati rada iskopao 152 tone uglja, odnosno 253 kolica i tako srušio dotadašnji rekord Rusa Alekseja Stahanova za 50 tona.

Njegov poduhvat je uneo potpuno novi način rada u tadašnje rudnike i zasnivao se na takmičarskom elanu koji se prenosio na sve zaposlene, što je rezultiralo rastom godišnje proizvodnje u tom periodu.

Legenda kaže da je Josip Broz Tito pitao Sirotanovića: 

“Druže Alija, treba li ti šta?”, a ovaj mu je odgovorio: 

“Veća lopata, druže Tito”!

Alija Sirotanović bio je u socijalističkoj Jugoslaviji simbol udarničkog rada, za koji se nije tražila dodatna plata, nego su radnici puni elana, kako to sada izgleda nestvarno, radili za dobrobit socijalističke zajednice.

Sirotanović je odlikovan i Ordenom junaka socijalističkog rada, dobio je nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja, a jedna mala ulica na periferiji Breze nosi njegovo ime, dok u krugu rudnika stoji njegova bista.

U bivšoj Jugoslaviji verovalo se da je na novčanici od 10 dinara lik Alije Sitoranovića, ali je u pitanju zapravo bio livac iz Zenice Arif Heralić.

Ta novčanica nazivana je i “hiljadarka”, jer je do 1965. godine njena nominalna vrednost bila 1.000 dinara, a posle denominacije, odnosno skidanja dve nule, vrednost joj je bila 10 dinara.

Naziv “som” nastao je, navodno, zbog rudarskih velikih naočara koje Heralić nosi, jer se nekome verovatno učinilo da je “buljav kao som”  ili mu je samo ličio na soma sa tim naočarima, čemu danas dugujemo izraz “soma dinara”.

Kada je inflacija obezvredila dinar, a Juga se raspala u ratu, “som” je u novonastalim "državama" ostao sinonim za hiljadu, pa se zato govorilo “soma maraka” za 1.000 nemačkih maraka ili se danas govori “soma evra” za 1.000 evra.

Zanimljiva je i legenda kako je novčanica od 10 dinara dobila taj naziv. Naime, u predratnoj Jugoslaviji, onoj pre Drugog svetskog rata, popularni naziv za 10 dinara bio je “banka”, a taj naziv stariji ljudi i danas koriste, pa kažu, recimo, “novine koštaju tri banke”, odnosno 30 dinara.

VODENI ARSENAL SMRTI: NATO MONSTRUMI IZBACUJU OTPAD U JADRANSKO MORE

Zone za vojni otpad prostiru se od Trsta, odnosno sjevernog Jadrana, pa sve do juga, do Santa Maria di Leuce, grada pred Otrantskim vratima.

NATO-ovi avioni bombe i rakete izbacuju otpad u Jadransko more, i to ne samo u posebne zone, već i u blizini obale, najnovije je šokantno otkriće koje će sigurno uznemiriti Hrvate. To rezultira zastrašuje velikom koncentracijom otrovnih kemikalija, a s obzirom da su bombe podložne mijenama morske struje, radi se o pokretnom arsenalu smrti.

Talijanski novinar Gianni Lannes tvrdi da NATO i talijanske vlasti lažu kada govore da je u Jadranu naznačeno šest posebnih zona gdje se vojni avioni u povratku s vojnih misija oslobađaju bombi i raketa koje nisu iskorištene tijekom misija. Prema informacijama do kojih je došao tijekom istrage, takvih zona je 24, a one se ne nalaze samo u međunarodnim vodama, nego i unutar državnog prostora, kako s talijanske tako i s naše strane.

Zone za vojni otpad prostiru se od Trsta, odnosno sjevernog Jadrana, pa sve do juga, do Santa Maria di Leuce, grada pred Otrantskim vratima.

"Na dnu pred obalom Pesara, pedesetak milja od istarske obale, nalazi se ogromni arsenal bombi iz Drugog svjetskog rata i iz vojne misije NATO-a iz 1999., prilikom bombardiranja Srbije. Koncentracija iperita, fosfora i ostalih otrovnih kemikalija je zastrašujuća, a bombe su podložne mijenama morske struje, radi se o pokretnom arsenalu smrti."

"Nedavno je duž talijanske obale zabilježen masovni pomor kornjača i delfina, a u talijanskoj državnoj agenciji Icram, koja prati tu pojavu, navode da su na tijelima uginulih životinja pronađene opekline i duboke rane", ispričao je Lannes kojem uskoro izlazi i knjiga u kojoj, kaže, otkriva zastrašujuće podatke o iznimno velikom broju slučajeva tumora kod novorođene djece.

MIKI MANOJLOVIĆ: OD KAD JE UMRO DRUG TITO NE VODIMO RAČUNA O KULTURI

POZNATI GLUMAC MIKI MANOJLOVIĆ GOVORI O KULTURI POSLE SMRTI DRUGA TITA.

DA POGLEDAMO VIDEO PRILOG: