VELIKA PLJAČKA: Nestalo Titovo blago iz vile "Mir"

Vila "Mir" na Dedinju i nekoliko objekta u njenom kompleksu bili su puni vrednih umetnina, ali im se gubi svaki trag nakon što su tu 1999. uselili Slobodan Milošević i Mirjana Marković, kaže istoričar umetnosti Živko Brković 

Arheološka zbirka, skulpture, oružje, nakit, slike najvećih slikara, zlatni i srebrni servisi za kafu, pokloni koje je dobijao Josip Broz Tito, egipatska sfinga, konjička sablja sa dijamantima, korintski šlem iz 7. veka pre nove ere… sve te umetnine bile su u državnoj vili Mir u Užičkoj 15 na Dedinju.

Ni danas se ne zna šta je bilo s tim blagom koje ima neprocenjivu vrednost, tvrdi za Kurir istoričar umetnosti Živko Brković.

Intimna rezidencija maršala Tita

Velelepno zdanje vile "Mir" na Dedinju sagrađeno je 1979. godine, zauzima 3.000 kvadratnih metara, a u sklopu kompleksa je i lovačka kuća, bilijarnica i amfiteatar. Sagrađena je za Tita, ali je on nije koristio jer je ubzo po gradnji umro. U njoj je pre izručenja Haškom tribunalu živeo Slobodan Milošević sa suprugom Mirjanom Marković.

On kaže da kaže da se Slobodan Milošević uselio u "zaštićeni prostor" na Dedinju, koji je tada pripadao Memorijalnom centru "Josip Broz Tito", te je zato bio pun retkih eksponata, od kojih neki datiraju još iz antičkog doba.

"Neke od tih stvari nemaju cenu. Koristim igru reči, pa kažem da sve to vredi 100 milijardi dolara. Činjenica je da se najvećem broju toga gubi trag nakon što se tamo uselio Milošević, koji je prešao u krug koji su činile grobnica, mauzolej, nekoliko objekata i muzeja… A među imovinom je bio, recimo, korintski šlem iz 7. veka pre nove ere, koji je Tito dobio od grčkog kralja Pavla. Njegova vrednost je neprocenjiva. Zatim, mnogo je vredna i sfinga koja je dobijena od egipatskog predsednika Nasera", kaže Brković.

Ovaj istoričar umetnosti kaže da su, nakon Miloševićevog useljenja, sva ta dela ostala van kontrole stručnih službi i da su lako mogle da budu prodata ili opljačkana. Tvrdi da je još tada pisao nadležnima, ali da odgovor nikada nije dobio.

"Do danas vlada ćutanje o ovom pitanju", kaže Brković za Kurir i dodaje da je zato i dalje nepoznato da li je državno blago izmešteno i negde sačuvano.

Titova udovica Jovanka Broz tražila je deo te imovine, ali ništa nije dobila.

KRISTOFER LI: Tito je bio veliki čovek i svetski lider!

– Kad sam ga upoznao bio je jako mršav, ali vrlo snažan. Ujedinio je sve - Slovence, Srbe, Hrvate, Bosance, Crnogorce, sve protiv Nemaca. Bio je hrabar, jak čovjek i veliki vođa! Na njemu se vidjelo da zna što želi.  

Malo je poznato da je Kristofer Li , glumac koji je glumio grofa Drakulu u velikom i popularnom filmskom klasiku iz 1965. godine, kao i čarobnjaka Sarumana u “Gospodaru prstenova”, za vrijeme Drugog svjetskog rata bio pripadnik britanske tajne službe i Titov ratni drug.

– Kad sam ga upoznao bio je jako mršav ali vrlo snažan. Ujedinio je sve, Slovence, Srbe, Hrvate, Bosance, Crnogorce, sve protiv Nemaca. Bio je hrabar i jak čovjek, kao i ljudi oko njega. Na njemu se vidjelo da zna što želi. Bio je velik čovjek i vođa. Bio je komunista,  što je protivno mojim uvjerenjima, ali poštujem ga, uspio je da oslobodi i ujedini državu, a to je velika stvar – rekao je svojevremeno slavni holivudski glumac.

MARŠALOVA GENIJALNOST: Titov odgovor američke novinare ostavio bez riječi!

Gospodine predsjedniče, šta predstavlja najveći pozitivan rezultat Niksonove posjete Jugoslaviji, pitali su ga novinari.

Poslije historijske posjete Ričarda Niksona Jugoslaviji, 1970. godine, predsjednik SFRJ Josip Broz Tito uzvratio je posjetu Americi, sljedeće godine.

Posjeta je bila i više nego uspješna, a vođa SFRJ je dočekan s najvišim mogućim počastima.

U nacionalnom klubu štampe u Vašingtonu, Tito je odgovarao na pitanja američkih novinara.

Zahvaljujući Titovoj duhovitosti i pristupačnosti, maršal je ubrzo uspostavio prisan kontakt s novinarima, i na konferenciji je zavladala srdačna atmosfera.

Svojim duhovitim odgovorima, Tito je imresionirao i najprovokativnije novinare. Ipak, jedno pitanje se izdvojilo, a postavio ga je Amerikanac.

– Gospodine predsjedniče, šta predstavlja najveći pozitivan rezultat Niksonove posete Jugoslaviji?

– To što sam ja danas u Americi – odgovorio je Tito.

POJAM ZA SVE: EU bi molila Tita da uđe u Jugoslaviju!

Joška Broz smatra da bi EU maršala, da je poživeo još malo, molila da ih primi u Jugoslaviju!

- Mi smo, bre, bili pojam za sve. Da je Tito poživeo još deset godina, ne bi sada Srbija molila EU da joj se priključi, nego bi sve te kao velike sile nas molile da ih primimo pod petokraku. Jugoslavija je bila EU za sve ostale zemlje, bili smo na čelu nesvrstanih, što je činilo dve trećine planete.

Zato su nas i razbili, jer tek posle raspada SSSR i Jugoslavije Evropska unija je krenula da dobija na snazi. A sada smo mi na dnu lestvice, kako ove bivše republike što su ušle u Uniju, tako i ove ostale, koje i dalje čekaju - kaže Joška. O tome kako će istorija pamtiti njegovog dedu, po dobru ili po zlu, Joška za „Alo!” poručuje da to zavisi od političara.

- I danas, posle toliko godina, svi samo pričaju o Titu i citiraju ga. To znači da je bio veliki čovek, bilo da ga predstavljaju u lošem ili dobrom kontekstu.

Istoriju bi trebalo prepustiti istoričarima, a ne političarima, koji je samo koriste kako bi zavadili narod. U Hrvatskoj paradiraju ustaše, u Srbiji četnici, i jedno zlo rađa drugo. Tužno je sve ovo što se danas dešava, Tito bi znao kako s tim da izađe na kraj - kaže Joška.

FOTO: KAKO JE MARŠAL SAM PEŠICE PO SNEGU KRENUO NA POSAO

Uslikan davne 1953. godine: Maršal po snijegu pješke krenuo na posao!

Davne 1953. godine Josip Broz Tito uslikan je bez svoje uobičajene pratnje koja ga je pratila 24 sata.

Maršal je uslikan na ulicama Beograda, a pretpostavlja se da je krenuo na neki sastanak, bilo državni ili partijski.

Zli jezici su komentarisali kako je to bio samo marketinški trik, dok mi znamo kako ovo nije ništa čudno jer se dešavalo da Tito s vremena na vrijeme 'pobjegne' obezbjeđenju.

SAŠA BROZ: Sa djedom je uvek bilo zabavno!

Poznata kazališna redateljica i unuka Josipa Broza Tita, Saša Broz, u gotovo svakom svom razgovoru za medije ne može izbjeći pitanja o pokojnom djedu

Ovoga puta prisjetila se toga da je djed podržavao njezine aktivnosti i insistirao na tome da je roditelji puste da radi ono što je htjela. Izjavila je da vjeruje kako je upravo djedov utjecaj na odgoj rezultirao njezinom umjetničkom profesijom, a ispričala je i zanimljivu anegdotu s njim.

Na pitanje od koga je naslijedila fizičke osobine, a od koga narav, Broz je izjavila:

'Mnogi mi kažu da sličim na djeda. Ne vidim nekakvu veću fizičku komplementarnost, osim činjenice da nam je pogled zaista isti, no moje su oči zelene. Sličim i na majku, ali mislim da sam povukla odsvuda pomalo, a toliko je pomiješanih loza. Majčina ima veze sa Slovenijom, baka mi je rođena Mariborčanka, tu su i neki austrijski korijeni. Ispala sam nekakav zanimljiv mješanac', ispričala je redateljica.

Izjavila je da prezime Broz i opterećujuće i obavezujuće.

'Nevjerojatno je da još postoji velika masa ljudi koja s tako velikim poštovanjem govori o mome djedu, toliko da to ponekad zna biti opterećujuće, ali i obavezuje da daš najbolje od sebe u svemu što radiš. Puno je taj čovjek napravio i ostavio je izuzetno naslijeđe iza sebe. U tom smislu ne znam kada će ga netko moći stići i uopće staviti se u situaciju da se uspoređuje s njim. Na neki način prezime Broz zvuči opterećujuće i obavezujuće, ali je i najljepše prezime na svijetu', ističe.

Djed je bio taj koji je, kada je bila mala, insistirao na tome da je puste da slobodno radi ono što bi htjela.

'Možda bi moji roditelji bili sretniji da sam završila medicinu ili pravo, ali djed je bio taj koji je rekao: 'Nemojte prisiljavati dijete, dajte joj da radi ono što hoće.' To što hoću bilo je otići u baletnu školu, svirati klavir, odlaziti u teatar i tako dalje. Vjerojatno je i taj njegov angažman umnogome doprinio mom uspjehu. Vjerujem da bi bio ponosan s obzirom na to da je zaista bio pasionirani ljubitelj i teatra i muzike i likovne umjetnosti, u konačnici svega onoga što čini sastavne komponente moje profesije', rekla je.

Prisjetila se i epizode u kojoj je svjedočila djedovoj reakciji na važan službeni poziv.

'S djedom je uvijek bilo zabavno. Tito je bio vrlo duhovit. Sjećam se jedne situacije kad smo bili u njegovoj rezidenciji na Brdu kod Kranja. Usred večere imao je neki službeni poziv. U trenutku mu se raspoloženje promijenilo i naglo je ustao i izašao. Bio je vidno ljut. Više se nije vratio. Polako smo završavali večeru, a ja, živahna kakva sam bila, išla sam ga tražiti. Našla sam ga u jednoj prostoriji, a djed je sjedio sam i gledao vestern - očito ga je nešto uzrujalo, a vestern, kubanka i čaša viskija bili su njegov zen moment', otkrila je Saša Broz.

TALENTI I OBOŽAVAOCI: MI SMO TITOVI, TITO JE NAŠ !

Kako su umetnici, pevači, pisci i zabavljači gradili kult ličnosti u kojem je Josip Broz Tito predstavljen na razne epske načine

● „Epski div!“
● „Tito ne može da umre!“
● „Meteor koji je ogrejao mapu čovečanstva!“
● Obožava Tita i u snu! Sanja ga, samo, mladog!
● Šljive i papagaji kao pokloni!
● „Đe si, diktaturo?!“
● On je poljubio Tita!
● „To majka više ne rađa!“
● „Kad govori, kao da zvezde padaju!“
● Kraljica Elizabeta II: „Ako je on bravar, onda ja nisam kraljica!“
● Od blata bi ga pravio!

DA GA MOJA PESMA RAZGOVORI!…

Dušan Duško Radović:
Želja devojčice
„Procvetalo u Titovoj bašti
belo, žuto i rumeno cveće.
Zapevala senica na grani
kraj Titova krova i prozora.
– Volela bih da sam i ja ptica,
da sam ptica ili ljubičica.
Kad se Tito od rada umori,
da ga moja pesma razgovori;
da ga moja topla ljubav sretne
kad pogleda na bokore cvetne.“
OSMEHOM JE MOGAO PLANINU DA POKRENE!…
O Titu, samo, velikim… pardon!… VELIKIM SLOVIMA!

Marijan Beneš:

Ne psuj mi Tita!
„NE PSUJ MI TITA NI NJEGOVO VRIJEME,
NE KRIVI NJEGA ZA DANAŠNJE PROBLEME,
ZA TEŽAK ŽIVOT, TAJ, NAJMANJE JE KRIV,
DRUGAČIJE BI BILO DA JE „STARI“ ŽIV!

NE PSUJ MI TITA NI NJEGOVO VRIJEME,
NE KRIVI NJEGA ŠTO JE PROKLIJALO SJEME
STARE MRŽNJE U SRCIMA NACIONALISTA,
SKRIVENE POD MASKOM DOMAĆIH FAŠISTA!

NE PSUJ MI TITA NI NJEGOVO VRIJEME,
NE KRIVI NJEGA ŠTO NE IZDRŽASMO BREME
KOJE JE SVE NACIJE SPAJALO U SRODSTVO
I SVI SMO SE KLELI U „BRATSTVO I JEDINSTVO“!

NE PSUJ MI TITA I NJEGOVO VRIJEME,
OSMIJEHOM JE I PLANINU MOGAO DA POKRENE,
NIKAD SE, BRATE, NEĆE ŽIVJET BOLJE.
KAD SPOMENEŠ TITA… SKINI KAPU DOLJE!“

Marijan Beneš:

Jesam, dva puta…

„- Sreli ste Tita?

– Jesam, dva puta. Tile je bio laf! Kad su me prvi put predstavili Titu, rekao mi je: “A, ti si onaj mali što onako opasno bije?” Ja sam mu rekao: “Niste ni vi, druže Tito, viši!”… Zagrcnuo se od smijeha… Mogu pisati što hoće, ali nitko nije jeo iz kante za smeće dok je Tito bio živ. Svi su imali plaću – i radnik, i rudar, i čistač ulica, i liječnik. Sad gospoda jedu iz kante za smeće – i u Zagrebu, i u Beogradu, i po Banjoj Luci!“

SVEDOĆANSTVO: U Titovom društvu su i najokoreliji kapitalisti postajali - socijalisti !

''Gospodine Predsjednice, ja sam, kao sto znate, kapitalista. Ali, slusajuci vas, ja iskreno postajem socijalista." 

Medju mnogobrojnim stranim posjetiocima, koje je Tito primao u raznim povodima i u razlicitim svojstvima, bilo je dosta i onih koji su dolazili sa svakojakim predubjedjenjima-i o Jugoslaviji i o licnosti njenog predsjednika. Bilo je i onih koji su se sa tim predubjedjenjima i vracali, jer nisu ni dolazili sa zeljom i spremnoscu da ih se oslobode. Ali tesko da je iko izasao bez vidljivog ushicenja Titovom licnoscu. 

Jedni su, nakon razgovora sa Titom, isticali jasnocu njegovih misli i snagu ubjedjenja. Drugi su naglasavali otvorenost i dosljednost. A i jedni i drugi-izuzetnu neposrednost, smisao za humor i Titov sarm. Zapazeno je da su njegovi pokreti opusteni i umirujuci, da iz njegovog blagog osmjeha i ukupnog drzanja zraci privlacnost neobicne snage.

Clan jedne strane parlamentarne delegacije, senator-da pomenemo samo jedan primjer-posmatrao je i slusao Tita, kao uostalom i drugi-netremice. U jednom trenutku rekao je: 

''Gospodine Predsjednice, ja sam, kao sto znate, kapitalista. Ali, slusajuci vas, ja iskreno postajem socijalista." 

Nenametljivo i prirodno, Tito je stvarao dobru atmosferu i kada su mu u gostima bili oni sa kojima je malo zajednickog. Zahvaljujuci njegovim pomenutim osobinama, i u slucajevima kada bi na pocetku susreta vladali uzdrzanost i hladnoca, ubrzo bi se to pretvorilo u dobro razumijevanje i bliskost.

(Autor Blazo Mandic, savetnik za stampu i pratilac druga Tita. Sa Titom je bio na svim konferencijama sefova drzava ili vlada nesvrstanih zemalja, osim kairske.)

SAVREMENICI O TITU: Nije raspolagao ničim, ali je uvek našao genijalni način da se probije!

O ličnosti Josipa Broza Tita svako može imati svoje mišljenje, ali jedno je nesumnjivo - on je izuzetna istorijska figura i za njega su mnogi velikani imali samo reči hvale.

U vremenu kada se partizanski pokret obezvređuje, a saradnici okupatora uzdižu u zvezde, nije loše podsetiti se šta su veliki svetski državnici, zapovednici i kulturni radnici svojevremeno govorili o Josipu Brozu Titu.

Džordž Paton, američki general: 

“Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Evrope, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujuži veliki broj nemačkih divizija za jugoslovenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Evrope.”

Vinston Čerčil, 1944. godine: 

“Razlog zašto smo prestali da pomažemo Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv nemačke armije… Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nemce.”

Džimi Karter, predsednik SAD: 

“U miru i ratu Tito je deo istorije sveta, u vreme sadašnje generacije i u vreme ranijih generacija. On je čovek nepresušne snage, nepresušne mladosti, nepresušne borbenosti i nepresušne hrabrosti.”

Poznati vajar Ivan Meštrović je Tita smatrao najvećim čovekom u istoriji jugoslovenskih naroda.

Ričard Nikson, predsednik SAD: “…Tito je lider koji ima svoje principe, smisao za humor, sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!”

Vilijam Bil Dikin, šef britanske vojne misije u NOR-u: “Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita… Uprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uveravao je sve jedino u pobedu i samo u pobjedu…”

Hajnrih Himler, jedan od najbližih Hitlerovih saradnika, 1944: 

“Voleo bih da vam navedem još jedan primer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj her Josip Broz, da je veoma čvrst čovek. Nažalost, on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala. On je naš neprijatelj, ali ja bih voleo da imamo tuce Tita u Nemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvek je bio opkoljen, ali taj čovek je uvek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslovenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori.”

Nil Armstrong, američki astronaut i prvi čovek na Mesecu: „Predsednik Tito je čovek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir.”

Ričard Barton, američki filmski glumac, 1971. godine: “Veliki sam obožavatelj maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nemcima stvaralo pakao… Tito je posve drugačiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da taj veliki državnik mora biti čovek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit čovek.”

Miroslav Krleža, jugoslovenski i hrvatski književnik: 

“U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih… Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vekovima.”

Artur Miler, američki književnik (inače i suprug Merlin Monro), 1973. godine: 

“…Kada smo čuli za silni otpor koji su Titovi partizani pružali nemačkim hordama i fašizmu, mi smo prvi put u toku Drugog svetskog rata shvatili da Hitlerova Nemačka nije nepobediva.”

Branko Ćopić, jugoslovenski i srpski pisac i pesnik: 

“Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno delo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku.”